Penzijski fondovi i ograničenja
Kako bi obezbedila veću sigurnost i smanjila rizike investiranja
njihove imovine, NBS je odlučila da će dobrovoljni penzijski fond moći
da uloži do 40 odsto svoje imovine u akcije koje se nalaze na Listingu
A Beogradske berze, jer to garantuje da se radi o hartijama od
vrednosti visokog kvaliteta.
U slučaju kupovine akcija koje
se ne nalaze na Listingu A smanjen je dozvoljeni iznos ulaganja imovine
fonda. Dobrovoljni penzijski fondovi su obavezani da taj iznos
sukcesivno smanjuju, kako bi on u drugom kvartalu 2008. godine bio
sveden na deset odsto imovine fonda.
Ta odluka, pored dodatne
sigurnosti za ulaganja imovine dobrovoljnih penzijskih fondova, treba
da doprinese i razvoju domaćeg finansijskog tržišta, podstičući
investitore da ulažu u najkvalitetnije hartije od vrednosti.
Na A Listingu Beogradske berze kotiraju se trenutno samo akcije
pirotskog Tigra i beogradskog Energoprojekta, dok je kompanija
Sojaprotein najavila da će se uskoro i njene akcije naći na toj
kotaciji Beogradske berze.
Zakon o dobrovoljnim penzijskim
fondovima, kojim se po prvi put u Srbiji reguliše način osnivanja, rad
i kontrola društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima,
stupio je na snagu 1. aprila ove godine, a na srpskom tržištu trenutno
posluje sedam dobrovoljnih penzijski fondova, a poslednji od njih je
Triglav penzija, koji je počeo da radi tokom avgusta.
Prema
podacima NBS za prvu polovinu ove godine, ukupna neto imovina šest
dobrovoljnih penzijskih fondova iznosila je dve milijarde dinara.
Najveće učešće od 51,7 odsto u ukupnoj imovini ima dobrovoljni
penzijski fond Dunav, a slede DDOR penzija plus sa 26,5 odsto, Delta
Đenerali sa 19,4 odsto, Rajfajzen future sa 1,29 procenata, Garant sa
1,07 i NLB nova penzija sa 0,06 odsto.
preuzeto sa www.b92.net